Stari Egipat važio je za jednu od najnaprednijih civilizacija koja je u periodu od 3.000 godina stvorila toliko bogatu kulturu da je iz nje proistekla posebna oblast istraživanja. Međutim, dok su egipatska umjetnost, arhitektura i način sahranjivanja predmet divljenja, i dalje postoji mnogo toga što ne znamo o ovim čuvenim graditeljima piramida. Pročitajte neke od zanimljivosti o Starom Egiptu koje možda niste znali.

Kleopatra nije bila Egipćanka

Kleopatra je, pored Tutankamona, jedna od najslavnijih ličnosti Starog Egipta. Međutim, kako je rođena u Aleksandriji, ova vladarka pripadala je dugoj liniji grčkih Makedonaca čiji je predak Ptolomej I, jedan od najpouzdanijih poručnika Aleksandra Velikog. Dinastija Ptolomeja vladala je Egiptom od 323. p.n.e. do 30. godine p.n.e. i većina njenih vladara ostala je vjerna grčkoj kulturi. Zapravo, Kleopatra je bila poznata kao jedna od prvih članova ove dinastije koji su se služili egipatskim jezikom.

Stari Egipćani su sklopili jedan od prvih mirovnih sporazuma u historiji

Giovanni Dall’Orto/Wikimedia Commons

Egipćani su se više od dva vijeka borili protiv Hetitskog carstva za prevlast nad zemljom koja se nalazi na prostoru današnje Sirije. Borba je dovela do krvavih sukoba 1274. godine p.n.e. u bici kod Kadeša, ali u periodu vladavine Ramzesa II nijedna strana nije odnijela pobjedu. Kako su se i Egipćani i Hetiti suočavali sa prijetnjama drugih naroda, Ramzes II i hetitski car Hatusili III sklopili su mirovni sporazum kojim je okončan sukob i donijeta odluka da će dva naroda pomagati jedan drugom u slučaju napada treće države. Egipatsko-hetitski sporazum danas je poznat kao jedan od najstarijih sačuvanih mirovnih sporazuma, a kopija se može vidjeti iznad ulaza u zgradu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih Nacija u Njujorku.

Egipatske žene uživale su sva prava i slobode

DEA/A. Dagli Orti/De Agostini/Getty Image

Iako su javno i društveno smatrane inferiornim u odnosu na muškarce, žene u Starom Egiptu uživale su veliku pravnu i finansijsku nezavisnost. One su mogle da kupuju i prodaju imovinu, budu porotnici, izražavaju svoje mišljenje, kao i da sklapaju pravne ugovore. Egipćanke obično nisu radile van kuće, ali one koje jesu, primale su jednake plate kao muškarci za obavljanje istih poslova. Za razliku od žena antičke Grčke koje su faktički bile u vlasništvu svog muža, Egipćankama je bilo dozvoljeno da se razvedu i ponovo udaju. Poznato je čak i da su parovi u Starom Egiptu sklapali neku vrstu predbračnog ugovora u kom je bila navedena sva imovina koju je žena unijela u brak, kao i garancija da će dobiti naknadu za to u slučaju razvoda.

Radnici u Starom Egiptu su organizovali štrajkove

Werner Forman/Universal Images Group/Getty Images

Iako je faraon smatran za živog boga, radnici u Starom Egiptu se nisu plašili da protestuju zbog boljih uslova rada, a najpoznatiji primjer desio se u 12. vijeku p.n.e. za vrijeme vladavine faraona Ramzesa III. Kad radnici koji su bili angažovani na izgradnji kraljevske nekropole u Deir-el Medini nisu dobili svoju uobičajenu isplatu zrna, organizovali su jedan od prvih zabilježenih štrajkova u historiji. Radnici su jednostavno ušli u obližnji hram i odbijali su da izađu sve dok neko ne čuje njihovo negodovanje. Rizik je urodio plodom, a radnici su na kraju dobili svoju zaostalu hranu.

Piramide nisu gradili robovi

Peter M. Wilson/Corbis

Život graditelja piramide sigurno nije bio lak, što dokazuju i razna oboljenja, ali brojni dokazi nam pokazuju da ove masovne grobnice nisu gradili robovi već plaćeni radnici. Mnogi od ovih drevnih građevinaca bili su obučene zanatlije, a neki su se ponosili svojim poslom. Grafiti koji su pronađeni u blizini spomenika sugerišu da su radnici sebi davali interesantne nadimke, kao što su Pijanice iz Menkaure ili Keopsovi prijatelji. Ideja da su robovi gradili egipatske piramide potekla je od grčkog historičara Herodota u 5. veku p.n.e., a mnogi historičari tu tvrdnju danas odbacuju kao netačnu.

Egipatski ljekari specijalizovali su se za različite grane medicine

Blaine Harrington III/Corbis

Dokazi svjedoče da su ljekari u Starom Egiptu često bili usmjereni na liječenje samo jednog dijela ljudskog tjela, a ovaj rani oblik medicinske specijalizacije prvi put je primjetio putnik i historičar Herodot oko 450. godine p.n.e. Govoreći o egipatskoj medicini, on je zabilježio: Svaki ljekar je iscjelitelj samo jedne bolesti. Neki liječe oči, neki zube, a neki stomak. Ovi stručnjaci su čak imali i posebna imena, pa je tako naziv za stomatologa bio doktor zuba, dok bi termin za proktologa u bukvalnom prevodu bio pastir anusa.

Stari Egipćani su držali životinje kao kućne ljubimce

Egipćani su životinje vidjeli kao inkarnacije bogova i bili su jedna od prvih civilizacija koja je imala kućne ljubimce. Posebno poštovanje gajili su prema mačkama koje su povezivali sa boginjom Bastet, ali su poštovali i sokolove, pse, lavove i babune. Mnoge od ovih životinja imale su posebno mjesto u egipatskoj kući, pa su često i mumificirane i sahranjivane sa vlasnicima nakon smrti. Ostala stvorenja trenirana su kao životinje pomagači, a poznato je da su policajci Starog Egipta koristili pse, pa čak i obučene majmune koji bi im pomagali kad idu u patrolu.

(priredio: kafenisanje.rs)