Da li vam se dešava da i kada nemate mnogo obaveza, ipak osjećate umor i pospanost? Ako je odgovor potvrdan, potrebno je da promjenite ove loše navike.

Ako vas često prati osjećaj nedostatka energije, umora i napora, treba da prestanete da krivite promjenu vremena i ciklus, i da probate da promjenite štetne navike koje doprinose ovim neprijatnim osjećanjima.

Previše sjedite

Prema studiji objavljenoj u časopisu Times, ljudi koji rade poslove koji zahtjevaju dosta sedenja, i vježbaju barem 20 minuta 3 puta nedeljno, već nakon šest nedelja imaju osjećaj viška energija i manji osjećaj umora.

Pijete premalo vode

Čak i blaga dehidracija ima uticaj na tjelesne funkcije i stvara osejćaj premora. Nedostatak vode uzrokuje smanjenje volumena krvi, pa krv postaje gušća, proces zbog koga srce kuca sporije i smanjuje se brzina kojom kiseonik dolazi do krvnih zrnaca u organizmu.

Imate nizak nivo gvožđa

Posljedica manjka gvožđa u krvi je lupanje srca, nedostatak vazduha i hroničan umor. Anemija se češće javlja kod žena nego kod muškaraca, a uzrok je premali unos gvožđa u ishrani. To naročito dolazi do izražaja u vrućim mesecima. Zeleno lisnato povrće, meso i jaja su odličan prirodan način da se nadoknadi manjak gvožđa.

Perfekcionista ste

Zbog osjećanja želje da se dostigne savršenstvo u svim aspektima života, ljudi osjećaju stalan pritisak da zadovolje svoja i tuđa očekivanja, rade teže i duže nego što je potrebno, a najčešće za to nisu nagrađeni. Rezultat toga je osjećaj frustracije, ali i hroničnog umora.

Ne doručkujete

Ne kaže se bez razloga da je doručak najvažniji obrok, jer upravo on daje energiju za pokretanje metabolizma. Brojne studije pokazuju da su ljudi koji ne doručkuju skloniji hroničnom umoru. Idealan početak dana bi podrazumjevao doručak sa žitaricama i svježim voćem.

Hipohondar ste

Ako ste tip koji od “muhe pravi slona”, ne treba da vas čudi ako imate čest osejćaj umora. Hipohondri stalno troše rezerve energije nepotrebnim uzrujavanjem, a hormon stresa kortizol ih istovremeno drži i budnima i umornima. Odlazak u prirodu, stvaranje rutine odlaska u krevet na vrijeme i praktikovanje vježbi koje uključuju meditaciju smanji će osjećaj umora.

Provodite previše vremena gledajući u ekran

Svjetla pametnih telefona i rečunara ometaju bioritam organizma koji određuje najbolje vrijeme za spavanje i ustajanje. Stručnjaci tvrde kako je sve češće korišćenje tehnologije značajno doprinijelo rastu ljudi koji pate od nesanice, ali i sindroma hroničnog umora.

Jedete visokokaloričnu hranu

Namirnice pune šećera, soli i masnoća koje nemaju veliku nutritivnu vrijednost u najveći neprijatelj energije. Naime, oni naglo podignu nivo šećera u krvi, koji zatim jednako naglo padne i za sobom ostavlja osjećaj pospanosti. Žitarice i proteini su najbolje namirnice za održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi.

Sami sebi ste na zadnjem mjestu

Ljudi koji su skloni da često ugađaju drugima zanemaruju svoje potrebe i troše veliku količinu energije. Tokom vremena postaju ogorčeni i ljuti, ali teško izlaze iz začaranog kruga udovoljavanja drugim ljudima. Zbog toga na sebe preuzimaju većinu prijateljskih, poslovnih i porodičnih obaveza, a kada napokon dođe vrijeme za odmor, od opterećenja ne mogu da zaspu.

Neuredni ste

Neuredno radno okruženje, kao i razbacane stvari po kući jesu čest okidač osjećaja umora. Oni ograničavaju fokusiranost i sposobnost mozga da prima nove informacije, a istovremeno demotiviše.

Pijete previše kafe, u pogrešno vrijeme

Iako kafein razbuđuje, više od tri šolje kafe dnevno umoriće vas više nego da ih niste ni pili. Kofein blokira adenozin, nusprodukt aktivnih krvnih zrnaca koji stvaraju osjećaj pospanosti. Ispijanje kafe šest sati prije odlaska u krevet može da umanji kvalitet sna, i da poveća šanse da se probudite umorni.

Pijete alkohol prije spavanja

Iako vam jedna čaša vina, piva ili drugog omiljenog alkoholnog napitka mogu pomoći da lakše zaspite, oni umanjuju kvalitet sna. Duboke faze REM sna su kraće, a upravo su one ključne za uvećan osjećaj energije i odmora.

Nemate pravilan ritam spavanja

Ako jedva čekate subotu i nedelju kako biste se zabavili s prijateljima i članovima porodice, i generalno vikendom ostajete duže budni, nemojte da očekujete da ćete u ponedeljak biti odmorni. Nije važno čak ni ako ostajete duže spavate, jer je ljudskom mozgu potrebna rutina u spavanju – kao što je odlazak u krevet i buđenje u otprilike isto vrijeme.

Izvor: kurir.rs, 24sata.hr