Iskoristite dan najbolje što možete i čuvajte se đavoljeg sata, a najsrećnije razdoblje iskoristite najbolje što možete!

Na nivo pad i porast raspoloženja utiču hemikalije u tijelu, preciznije hormoni – kortizol, hormon stresa, serotonin, hormon sreće… Zbog promjene u njihovom nivou dolazi do dnevnih obrazaca ponašanja, svojevrsnog psihološkog sata našeg tijela kada možemo da predvidimo kako ćemo se osjećati u koje doba dana.

Ova teorija bazirana je na dvije nedavne studije koje su obuhvatile više od 800 miliona tvitova tijekom četiri godine, pratili su porast i pad raspoloženja kod ljudi.

Stručnjaci kažu da na te obrasce ne utiču samo razni hormoni, već i nivo šećera u krvi, ishrana…

“To je mješavina činilaca koji rade zajedno i teško ih je razdvojiti. Sigurno je da naše raspoloženje i kognitivne sposobnosti nisu jednake tokom dana. To se mijenja u predvidljivim, a ponekad i ekstremnim načinima. Postoji pravi trenutak za sve”, kaže Daniel Pink koji je istraživao svakodnevne ritmove za svoju knjigu “When – The Science of Timing “.

Evo koje doba dana je najbolje za određene stvari:

6.00 Najbolje vrijeme za ustajanje iz kreveta. Telo već nekoliko sati proizvodi kortizol, a to je hormon koji nas aktivira. Vrhunac njegovog nivoa u tijelu je pola sata nakon buđenja, a na tom nivoa ostane sat vremena.

Rano ustajanje povezano je s nižim stopama depresije među ženama. Rano ujutru naš um je najoštriji i to je vrijeme kada treba da se fokusiramo na lične ciljeve, pokazala je to studija Univerziteta Bristol, prenosi Daily Mail.

7.00 Nivo testosterona kod žena tada je na vrhuncu, od 7 do 8 sati, a i kortizol je još na visini. To znači da su naša motivisanost i energija na vrhuncu.

“U to doba dana smo, takođe, manje ljuti”, tvrde naučnici sa Univerziteta Bristol koji su proučili 800 miliona poruka na Tviteru i pronašli snažnu povezanost između doba dana i pozitivnih emocija. Ovo vrijeme je idealno za rješavanje problema.

Izbjegavajte ujutro da jedete ugljenehidrate jer oni naglo podižu nivo šećera u krvi nakon čega slijedi nagli pad, a to negativno utiče na raspoloženje.

8.00 U ovo doba dana raspoloženje počinje da opada, a studije su pokazale da je to vrhunac vremena za tugu i umor. Ponedeljak u 8 sati je razumljivo najgori.

Pokušajte da odvojite pola sata za šetnju po svježem vazduhu da bi neutralisrali negativnost. Takođe, sunčevi zraci govore našem mozgu da prestane da proizvodi melatonin, hormon spavanja. I 20-ak minuta umjerenog vježbanja može da utiče na vaše raspoloženje narednih 12 sati.

9.00 Sada pozitivne emocije rastu, a povećava se i nivo serotonina – do 11 sati.

“Nešto se definitivno događa oko 9 sati ujutro i pozitivne emocije postanu dominantne”, kaže dr. Fabon Dzogang, koji je radio na studijama povezanima za Tviter.

Ovo je idealno vrijeme za prvu kafu. Naime, nije preporuka popiti kafu čim otvorite oči jer je tada nivo kortizola, hormona stresa, visoka. Veću korist od kafe osjetićete ako je popijete malo kasnije.

10.00 U ovo doba dana ljudi su najmanje ljuti, otkrila je studija Univerziteta Bristol. Ovo je idealno vrijeme za sastanak ili savjetovanje, jer kortizol pomaže da se kontrolišu strahovi dok je mozak svjež i spreman da se usredsredi i uči.

11.00 Ovo je najviša tačka za analitičke sposobnosti mozga, tako da smo najviše produktivni od 11 pa do podneva. Pozitivne emocije rastu i dalje, ali ubrzo će početi da padaju.

Ako ste pod stresom, duboko udahnite, napravite pauzu pa izdahnite polako brojeći do pet – ponovite to četiri puta.

12.00 Ovo je glavna tačka u danu za osjećaj sreće, u podne ćemo najčešće reagovati na emocije i senzacije.

Ovo doba dana je idealno za obavljanje važnih telefonskih poziva ili pregovaranja o većoj plati. U to doba su ljudi više konstruktivni, dok su kasnije više ratoborni.

13.00 Dobro raspoloženje opada, ali u ovo doba dana se osjećamo najsrdačnije prema drugima, prije nego što raspoloženje oštro padne.

14.00 U ovo doba dana je niska tačka sreće, a i tada se osjećamo najumornije jer nam tijelo prirodno ulazi u fazu odmora, nakon što je budno sedam sati.

Ovo je doba dana kada je dobro vrijeme za još jednu kafu ili malo dremanja.

15.00 U ovo doba smo najmanje produktivni, pokazalo je to istraživanje Britanskih kancelarijskih radnika. To ne iznenađuje s obzirom da je serotonin nizak, kao i nivo šećera u krvi. U doba od 15.30 do 17 ljudi su najrazdražljiviji, pokazala je jedna američka studija.

Treba li da obavite nešto važno, najprije napravite pauzu od 20-ak minuta.

16.00 Nismo oštroumni kao ranije u danu, ali ovo doba je dobro za kreativne zadatke. Naučnici to zovu “paradoksom nadahnuća” jer su inovativnost i kreativnost na najvišem nivou u doba dana kada nismo na vrhuncu drugih sposobnosti. Razmišljanje nam je tada na neki način labavije pa smo skloniji da dobijemo kreativna “prosvjetljenja”.

17.00 U ovo doba dana se raspoloženje popravlja i počinjemo više da uživamo. Ako završavate s poslom, priuštite sebi pet minuta razmišljanja o onome što ste postigli i napravite plan za drugi dan, to snažno pojačava raspoloženje.

18.00 Temperatura je narednih sat vremena najviša, a to je dobar pokazatelj raspoloženja. Ovo vrijeme je idealno za večeru baziranu na ugljenim hidratima jer oni podižu nivo šećera u krvi, proizvodi se više insulina i smanjuje kortizol.

19.00 Nivo kortizola brzo opada ostatak večeri, a to znači da ulazimo u mirniju, opuštenu fazu dana.

20.00 Ulazimo u fazu najsrdačnijih odnosa s drugim ljudima i to traje do 21 sat. Osim toga, tada smo i u najsrećnijem razdoblju.

Ovo doba dana je prava prilika za zagrliti nekoga i tako podignete nivo oksitocina u tijelu, hormona odgovornog za dobro raspoloženje i osjećaj zadovoljstva.

21.00 Ovo bi mogao da bude vrhunac dobrog raspoloženja u večernjim satima. Ukoliko se osjećate raspoloženi za prepiranje, tada je nivo kortizola u vama previsoka.

Normalno je da u to doba tijelo počinje da proizvodi melatonin, hormon spavanja.

22.00 “Melatonin se skuplja u tijelu i sprema nas za spavanje, počinjemo da zijevamo. Isključite ekrane, ostavite upaljen eventualno TV, kaže stručnjak za spavanje” dr. Nil Stenli.

Dodaje da treba da izbjegavamo nalet energije u to doba jer će kasnije satima biti teško utonuti u san. Ovo vrijeme nije loše za seks, jer orgazam podstiče oslobađanje oksitocina koji opušta.

23.00 U narednih sat vremena je krajnje vrijeme za odlazak u krevet. U vrijeme između 21 sat i ponoći najbolje je ići na spavanje jer tijelo tako ima priliku da se najbolje naspava i dobije odgovarajuću dozu dubokog sna u REM fazi spavanja. Za najbolje raspoloženje ujutru, preporuka je ići na spavanje prije 23 sata.

24.00 Ukoliko smo još budni, velike su šanse da će raspoloženje padati. To je ključno vrijeme za ispoljavanje bijesa, prema studiji povezanoj s Tviterom, ali i seksualnih interesa.

1.00 Nivo melatonina je na vrhuncu što pogoduje dobrom snu, ali, ako smo budni, tada djeluje da nam se izuzetno spava. To je razlog zašto su negativne emocije na najvišem nivou od ponoći do tri sata ujutro. Pokušajte da se opustite i zaspete.

2.00 U ovo doba ljudi s osjećaja ljutnje znaju da prelaze u preokupiranost smrću. To traje narednih sat vremena.

Pokušajte da razmišljate pozitivno i da budete zahvalni za dobre stvari koje imate u životu, preusmerite misli. To će vam smiriti misli i osloboditi negativne energije.

3.00 Razina serotonina je najniža od tri do pet ujutru pa nije ni čudo da su pozitivne misli negde daleko od nas. Tri sata ujutro poznato je i kao “đavolji sat” – ljude kao da obuzme nešto đavolje.

4.00 Kortizol počinje da raste i spremni smo da se probudimo kroz nekoliko sati. Ali, ako smo pod stresom i pritiskom, tijelo ga proizvodi previše pa možemo da se probudimo uz osjećaj tjeskobe i panike. Buđenje u ovo doba je povezano s depresijom.

5.00 Ako smo budni u ovo doba, naša egzistencijalna kriza će se vjerovatno nastaviti. To doba dana je vrijeme vrhunca razmišljanja o religioznim temama. Također, to je vrhunac vremena s najmanje pozitivnih emocija.

Izvor:24sata.hr