Crvena, žuta, zelena, babura, kratka mesnata paprika, ili mala prgava papričica, sastavni su dio svake kuhinje, a po očuvanosti korisnih sastojaka najbolja je svježa. Sirova paprika, kao i spremljena u jelima, pomaže u liječenju mnogih bolesti i tegoba. Njeni sastojci na ljudski organizam djeluju kao antidepresiv, antiseptik, diuretik i moćan afrodizijak.
Ljekovita svojstva:
Paprika pomaže u uklanjanju i lječenju avitaminoza, alergije, anemije, astme, ateroskleroze, angine pektoris, infarkta, astme, hipertenzije, dijabetesa, katarakte, kašlja, impotencije, opadanja kose, osteoporoze, otežanog mokrenja, reumatizma, starosnog sljepila, hemoroida…
Ovo izuzetno zdravo povrće nema veliku energetsku vrijednost, pa je pogodna za dijetalnu ishranu. I paprike i papričice bogate su mineralima, vitaminima i drugim korisnim sastojcima.
Konzerviranjem se hranljiva vrijednost bitno ne mijenja, a količina vitamina C kojeg ima u zavidnoj mjeri ostaje gotovo ista kao u svježoj paprici ili papričici. Dokazano je da paprika ima čak četiri do pet puta više ovog vitamina nego limun i pomorandža. Zbog tako velikih količina preporučuje se kao obavezan dodatak ishrani za jačanje imuniteta. U paprikama ma koje vrste i veličine nalaze se i značajne količine vitamina B, među kojima se posebno ističu vitamini B1 i B2. Sadrži i vitamin E kojem se pripisuju antikancerogena svojstva, vitamin A, pantotensku kiselinu, a od minerala ima najviše kalijuma, fosfora i gvožđa. Količina vode koju poseduje približno je oko 89 odsto, dok količina eteričnih ulja u semenu zavisi od količine prisutnog alkaloida kapsaicina.
Kapsaicin je specifična materija koja daje ljutinu plodu. Zavisno od toga koliko ga ima, paprike se dijele na slatke i ljute sorte. U svakom slučaju, za kapsaicin se odavno zna da ima ljekovitu moć jer predstavlja savršeni antiseptik. U organima za varenje spriječava razvoj bakterija truljenja i poboljšava varenje hrane draženjem sluzokože crijeva.
Povećava i nivo histamina, koji predstavlja glavni odbrambeni sistem ljudskog organizma na reumatska oboljenja.
NAJZDRAVIJA KAO SALATA
S obzirom na to da je paprika najdjelotvornija u svježem stanju, treba je jesti što više kao salatu. Salata je najdjelotvornija kada se paprika isiječe na kolutove i začini morskom solju, maslinovim uljem i jabukovim sirćetom. Ovako spremljena spriječava paradontozu, nazeb, a poboljšava i vid.
Paprika ima djelotvoran uticaj i na površinsku kapilarnu cirkulaciju, ali to je zahvaljujući drugom važnom sastojku – citrinu. Citrin utiče na elastičnost i propustljivost kapilara, što je važno u liječenju ateroskleroze. Vjeruje se i da je paprika, a posebno ljuta papričica, savršeni afrodizijak, jer budi raspoloženje i strast kod ljudi. Vjerovanje se temelji na uticaju paprike na pojačan rad krvotoka. Osim afrodizijačkog dejstva, ovoj drevnoj ljekovitoj povrćki pripisuju i da ima stimulativnu moć na kožu glave.
Tačnije, tvrdi se da spriječava pojavu ćelavosti, o čemu svjedoče Kalabrezi koji je jedu u ogromnim količinama.
U Italiji je paprika, inače, obožavano povrće. Španci je takođe obožavaju i imaju svoj Institut za papriku, dok u francuskoj postoji Škola za papriku. Španci su uostalom na evropski kontinent papriku i donijeli iz Južne Amerike, još u 15. vijeku. Odatle se proširila svuda, a pravi procvat doživjela je u Mađarskoj. Kod nas je takođe omiljena, a najpoznatija je leskovačka paprika.
HABANERO I ČILI PAPRIČICE
Američki hemičar Vilbur Skovil je još 1912. godine otkrio da se razlaganjem ekstrakta paprike u vodi može mjeriti njena ljutina. Na skali ljutine koja nosi njegovo ime, neprikosnoveno prvo mjesto drži meksička habanero paprika. U stopu je prati skoč bone (Scoch Bonnet), zatim slijede jamajka hot i razne druge vrste, dok je bez ljutine, na posljednjem mjestu, slatka babura.
Kapsaicin koji se nalazi u čili papričicama, može da se koristi kao analgetik za smanjenje bola posle hirurške intervencije, tvrde danski istraživači. Utrnulost koju izaziva kapsaicin, spriječava prenošenje bola do moždanih centara koji ga registruju, tako da pacijent biva pošteđen ovog neprijatnog osjećaja, otkrili su istraživači.
U prilog ovoj tvrdnji, navodi se primjer pacijenata koji su operisali slijepo crijevo a zatim primili kapsaicin. Oni su, u odnosu na pacijente koji ga nisu primili, osejćali znatno manju bol posle operacije. Međutim, ne treba se u kućnim uslovima liječiti papričicama, da ne bi došlo do infekcije.
IZVOR:srbijadanas.rs
