Da li vam, kada legnete u krevet, treba “sto godina” da utonete u san? Korelacija između stresa i manjka sna postaje sve uočljivija u modernom društvu. Samo u Americi se 60 miliona ljudi bori s insomnijom.

Zašto stres toliko utiče na naš san?

Stres se smatra reakcijom tijela na potencijalno opasne situacije, bile one realne ili izmišljene. Iako posljedice stresa variraju od osobe do osobe, generalne rekacije uključuju ubrzano disanje, stisnutost mišića, povećani krvni pritisak i ubrzani rad srca.

Boriti se ili prepustiti? IIi spavati?

Velik broj ljudi ne može lako da zaspi, jer najveću težinu simptoma stresa osjećaju upravo noću.

Autor nekoliko bestselera, doktor Andrew Weil, koji je doktorirao na Harvardu, veliki je zagovornik vježbanja holističkog disanja u borbi protiv stresa i anksioznosti. Na svojoj internet stranici napisao je:

“Disanje uveliko utiče na proces i psihologiju misli što uključuje i raspoloženja. Ako se samo koncentrišete na disanje, a da ne činite ništa da ga promijenite, možete ga usmjeriti prema opuštanju.”

Posljedice stresa su brzo i plitko disanje i zato ljudi pod stresom imaju naviku da uzimaju premalo vazduha i dosta podsvjesno drži dah.

Vježba “4-7-8”

Riječ je o neobično jednostavnoj vježbi tehnike disanja. Ne oduzima previše vremena, a sastoji se od samo nekoliko koraka.

1. Stavite vrh jezika na tkivo tačno iznad gornjih prednjih zuba i držite ga tamo tokom vježbe.

2. Izdahnite skroz do kraja na usta.

3. Zatvorite usta i lagano udahnite kroz nos i u sebi brojite do četiri.

4. Držite dah dok brojite do sedam.

5. Izdahnite do kraja na usta i pritom brojite do osam

6. Ponovite ovaj ciklus još tri puta.

Brojanje do četiri prilikom udisanja pomaže onima koji hronično dišu preslabo da uzmu više kiseonika. Držanje vazduha do sedam daje kiseoniku više vremena da prodre u krvotok, a izdisaj do osam usporava rad srca i ispušta veću količinu ugljendioksida iz pluća.

Izvor: N1