Mi se oslanjamo na naša sjećanja ne samo za dijeljenje priča sa prijateljima ili učenje iz naših prošlih iskustava, već i za ključne stvari kao što je stvaranje osjećaja ličnog identiteta.

Ipak, dokazi pokazuju da naše pamćenje nije toliko dosljedno koliko bismo željeli da vjerujemo.

Što je još gore, mi smo često krivi za promjenu činjenica i dodavanje lažnih detalja u naše uspomene, a da to ni ne shvatamo.

Da biste razumjeli kako pamćenje radi razmislite o “gluhim telefonima”, igri u kojoj jedna osoba šapuće poruku osobi pored, koja je proslijeđuje slijedećoj osobi i tako do posljednje osobe.

Svaki put kada se poruka prenese može se desiti da je čovjek pogrešno čuje ili shvati, pa će se neminovno izmijeniti sadržaj. Vremenom se poruka može veoma razlikovati od originala.

Isto se može dogoditi i našim uspomenama.

Istraživanje pokazuje da, kada drugačije opišemo našu memoriju različitim publikama, to nije samo poruka koja se mijenja, ponekad je to i sama memorija. Ovo je poznato kao “efekat podešavanja slušalaca”.

Dokazano je da se naša sjećanja mogu mijenjati spontano tokom vremena, kao proizvod kako, kada i zašto pristupamo njima. U stvari, ponekad jednostavno proba memorije može biti upravo ono što je čini podložnom promjenama. Ovo je poznato kao “sugestivnost poboljšana dohvatom”.

Jedna teorija je da proba naših uspomena na prošle događaje može privremeno učiniti ta sjećanja ispravnim. Drugim riječima, pronalaženje memorije može biti pomalo kao izvlačenje sladoleda iz zamrzivača i ostavljanje na direktnom suncu neko vrijeme. Do trenutka kada se naše sjećanje vrati u zamrzivač, moglo bi prirodno da postane malo izobličeno, pogotovo ako se neko u međuvremenu upleo u to.

Ovo nas uči mnogo o tome kako se naša sjećanja formiraju i pohranjuju. I mogli bi nas navesti da se zapitamo koliko su se naše najskuplje uspomene promijenile od prvog puta kada smo ih zapamtili.

Istraživanja pokazuju da ljudi uglavnom nisu voljni da ulože vrijeme i trud u proveru tačnosti svojih sjećanja.

Ali da li ste ikada otkrili neke male ili velike promjene koje su se desile, malo je vjerovatno da je vaša dragocena memorija 100% tačna. Sjećanje je ipak čin pripovjedanja. I naša sjećanja su uvijek pouzdana samo kao najnovija priča koju smo sami sebi ispričali.

(eXtra.ba/ DOMINO)