1. Umorni ste bez obzira na adekvatnu količinu sna. Spavate redovno i dovoljno, ali čak i nakon dobrog sna osjećate se jako umorno i najradije biste se odmah vratili u krevet.

2. Ujutru se teško budite. Zbog izloženosti dugotrajnom stresu nadbubrežna žlijezda pravovremeno ne izlučuje dovoljno hormona kortizola koji ujutru obično stimuliše stvaranje energije u našem tijelu i pomaže nam da se razbudimo.

3. Nemirni snovi i noćne more. S količinom sna progresivno se povećava i broj pozitivnih i lijepih snova. Ipak, kada smo nervozni i napeti, češće se budimo, zbog čega se smanjuje mogućnost dosezanja stepena spavanja u kome umorne i opterećene snove zamjenjuju pozitivne i opuštene slike.

4. Imate veliku želju za slanom hranom. Hronični stres dovodi do disbalansa u količini elektrolita u tijelu, pa zbog toga svako malo imamo potrebu za nečim slanim.

5. Zavrti vam se u glavi kada ustajete iz sjedećeg, ležećeg ili čučećeg položaja. I to je direktna posljedica nedostatka elektrolita.

6. Teški PMS i neredovne menstruacije. U tijelu se izlučuje višak hormona stresa, što utiče na disbalans polnih hormona. Sve to rezultira jakim simptomima PMS-a i neredovnim ciklusom. Bolni menstrualni grčevi u dvostruko većoj mjeri se javljaju kod žena pod stresom, nego kod onih koji nisu pod njegovim uticajem.

7. Često ste prehlađeni. Hronični stres dovodi do pada imuniteta, zbog čega se naše tijelo teško bori protiv bakterija i virusa kojima smo okruženi i gubi otpornost na njih.

8. Odjednom više ne znate da se nosite sa stresnim situacijama. Nekada ste ih dočekivali spremno i brzo se snalazili nakon suočavanja s problemom, a sada jednostavno ne znate odakle da krenete i kako da smanjite osjećaj panike. To se događa zato što se nakon duge izloženosti stresnim situacijama naša sposobnost tolerancije i otpornosti na stres znatno smanjuje.

9. Ne možete da preživite dan bez kofeina ili energetskih pića. Obvezno kuhate kafu ili ispijate energetska pića kako biste se osjećali manje umorno i razbistrili um? Vaše prirodne rezerve energije ispraznile su se zbog stresa.

10. Vikend glavobolje. Slabije glavobolje ili intenzivnije migrene mogu se pojaviti tokom vikenda, kada pada nivo stresa i napetosti.

11. Iznenadna pojava akni. Upaljena koža takođe može da bude znak stresnog načina života. Ako vas muče upravo takve bubuljice, tretirajte kožu preparatima koji sadrže salicilnu kiselinu, benzoil peroksid ili nekomedogenu hidratantnu kremu koja neće isušiti kožu. Ako koža ne reaguje pozitivno tokom nekoliko nedelja, svakako posjetite dermatologa.

12. Kožne bolesti. Svrab, atopijski dermatitis ili seboreja su kožne bolesti koje svoje uporište imaju u emocionalnim opterećenjima hroničnog stresa.

13. Pojava novih alergija. Hormoni stresa stimulišu lučenje imunoglobulina E, proteina u krvi koji je odgovaran za alergijske reakcije u organizmu.

14. Bolovi u stomaku. Premda još uvijek nije dovoljno medicinski istražena povezanost između uznemirenosti i bolova u stomaku, u mnogim istraživanjima je dokazano da grčeve u abdomenu podstiču nervoza i ostali simptomi stresa poput anksioznosti i straha.

15. Naglo gojenje ili mršavljenje. Niste unosili nikakve promjene u svoju ishranu, ali odjednom se gojite ili pak naglo mršavite. Stres može biti uzrok hormonalnih promjena koje utiču i na vašu tjelesnu težinu. Posebno utiče na rad štitne žlijezde, a upravo su neobjašnjivo gojenje i mšavljenje jedan od znakova da vam štitna žlijezda stvara probleme.

16. Problemi sa gorušicom. Najčešće je uzrokuju hrana i piće koje konzumiramo, ali gorušica može da bude i rezultat stresa, koji takođe podstiče prekomjerno izlučivanje kiselina u želucu.

17. Često se osjećate anksiozno. Stres ne utiče samo na naše fizičko stanje nego i na psihičko. Duža izloženost stresu može da prouzrokuje napade panike s kojima najčešće ne možemo da se nosimo bez pomoći stručnjaka.

18. Ne možete da se fokusirate. Nekada ste bili pedantni, tačni, brzi i efikasni, a sada jednostavno ne možete da se fokusirate na svoj posao i obveze? Stres je uzeo svoj danak.

19. Pretjerujete sa svojim porokom. Umjesto nekoliko cigareta dnevno, odjednom bez problema popušite cijelu kutiju. Zbog osjećaja pritiska u stresnim situacijama većina traži “utjehu” u svom štetnom poroku.

20. Zaboravnost i gubitak oštroumnosti. Treba vam dugo da razbistrite glavu, ne možete da sredite misli i često zaboravljate? Sve su to posljedice stresa.

Izvor: Zadovoljna.hr