ŽENE svako malo uoče neku promjenu na svojim grudima za koju se pitaju je li normalna ili nije. Ipak, mnoge se srame razgovarati o tim promjenama ili se uvjeravaju kako se ne radi o ičemu opasnom.

Redoviti pregledi i prevencija su od neopisive važnosti za cjelokupno zdravlje, pa tako i za zdravlje grudi.

Stoga je ekipa Insidera porazgovarala s doktoricom Deannaom Attai, docenticom kirurgije na David Geffen školi medicine na Sveučilištu UCLA. Doktorica Deanna ujedno se bavi i operacijama grudi te je za Insider govorila o najčešćim pitanjima i dilemama kada se radi o zdravlju grudi.

1. Je li normalno da su grudi različite veličine?

Da. “Nitko nema savršeno uparen set”, rekla je doktorica Attai. “Nije neobično čak ni da se radi o razlici veličine šalice, posebno dok grudi još rastu. Najveći dio te razlike se izbalansira u pubertetu, ali u nekim slučajevima grudi i dalje ostanu nejednake”, dodala je.

2. Je li normalno imati dlake oko bradavica?

Doktorica Attai opet odgovara da se radi o normalnoj pojavi.

“Nekoliko dlačica oko bradavica ne predstavlja problem”, rekla je doktorica i upozorila da rast puno dlačica oko bradavica može biti znak hormonalne neravnoteže poput policističnih jajnika.

3. Trebate li se brinuti zbog onih sitnih kvržica oko bradavica?

male kvržice oko bradavica nazivaju se Montgomeryjevim žlijezdama i to su lojne žlijezde koje proizvode uljastu supstancu koja se zove sebum, a koja lubricira kožu, piše Insider.

Iako one često izgledaju poput prištića, nemojte ih tretirati kao prištiće.

“Ja jednostavno kažem pacijentima da ih ne diraju. Nemojte ih stiskati ili pokušati istiskati kao prištić. Povremeno se može dogoditi da se jedna upali i može čak i probiti površinu kože, ali one vas ne trebaju zabrinjavati, od njih nema nikakvih posljedica”, poručila je doktorica.

4. Do kada će mi grudi rasti? 

“Tehnički, razvoj grudi prestaje nakon puberteta, tako da se to razlikuje od osobe do osobe, ali kod nekih žena, razvoj grudi ne prestaje ni do ranih dvadesetih godina”; rekla je. Važno je napomenuti i da se veličina i oblik grudi mijenjaj s godinama i različitim fazama života.

Do promjena može doći ako mršavite ili ako dobijete na težini te za vrijeme menopauze.

“Nakon menopauze, grudi postaju masnije u sastavu, nasuprot ranijem sastavu koji je bio pun žlijezda i fibrozan. To je ujedno i jedan od razloga zašto grudi više nisu onako prpošne, jer gravitacija i masnoća nisu dobra kombinacija”, poručila je doktorica po ovom pitanju.

5. Je li bol u grudima prije menstruacije normalna?

Da, bol i osjetljivost je normalna, a do nje dolazi zbog fluktuacija u hormonima. Zbog promjena u hormonima tijekom menstrualnog ciklusa kod nekih žena grudi postaju mekše, kod nekih oteknu,kod nekih su osjetljivije dok neke osjete više kvržica u njima.

“Tijekom menstrualnog ciklusa dolazi do velike fluktuacije hormona što stimulira žlijezde u grudima. To gotovo kao da uzrokuje tkivo u grudima da bude spremno. Neke žene imaju puno grčeva, a neke imaju problema s bolovima u grudima i grudi su im jako osjetljive za vrijeme menstruacije”, rekla je doktorica.

6. Je li normalno da grudi svrbe? 

Kako je doktorica Attai rekla za Insider, normalno je da vas grubi ponekad svrbe, ali neke vrste nelagode i svraba treba pregledati kod doktora.

Rekla je kako grudi mogu svrbjeti zbog nekoliko uobičajenih razloga. Do toga može doći zbog hormonalnih promjena, suhe kože zbog proizvoda za njegu koje koristite ili pak zbog proizvoda u kojem perete grudnjake.

Ali, u nekim situacijama, ako vas grudi svrbe, trebali biste posjetiti liječnika. Svrab na grudima koji ne prestaje ili uz koji popratno imate i osip može sugerirati na stanje koje se zove Pagetova bolest, a koja može biti povezana s rakom dojke, rekla je doktorica Attai.
“Ako svrab ne prolazi, ako je s njim povezan bilo kakav osip ili ste primijetili bilo kakve druge promjene, poput kvržica ili iscjetka iz bradavica, to su uvijek razlozi zbog kojih biste trebali otići na pregled, iako je moguće da je sve u redu”, zaključila je doktorica o ovom pitanju.

7. Što ako otkrijete kvržicu? 

Doktorica Attai savjetuje da ne paničarite ako otkrijete kvržicu i da napravite sljedeće dvije stvari.

“Najprije, duboko udahnite. Potom dogovorite pregled kod liječnika. Većina kvržica na grudima je benigna, posebno kod mladih žena, ali je uvijek dobro da ih pregledate”, rekla je.

Rekla je i kako neke kvržice brzo nestanu same od sebe.

“Ako ste žena mlađe dobi, ako imate manje od 30 godina, i odjednom se otkrijete bolnu kvržicu prije menstruacije. U redu je da pričekate pet do sedam dana, dok vam ne prođe menstruacija i vidite hoće li i kvržica nestati”, rekla je doktorica.

Rekla je i kako ne morate strahovati od operacije ako naiđete na kvržicu i upozorila kako je taj strah jedan od razloga zašto se žene ponekad ne jave liječnicima za pregled.

“Najčešći razlog zašto žene ne dolaze na pregled kvržica je jer su se bojale što će im liječnik napraviti. Stoga mislim da je važno pojasniti ljudima kako prvi sljedeći korak nije operacija”, rekla je doktorica.

8. Koji su preostali simptomi raka dojke?

Kvržice na dojkama nisu jedini simptom raka dojke.

Doktorica Attai za Insider je poručila da žene trebaju obratiti pozornost na: iscjedak iz grudi, uvlačenje ili povlačenje kože na grudima ili bradavicama, osip koji ne prolazi te ponekad i na bl u grudima.

“Obično kažemo da rak dojke ne uzrokuje bol, ali s vremena na vrijeme se pojavi netko tko ima trajno žarište boli. Poslije se ispostavi da je ta osoba imala rak dojke. Ali u najvećem broju slučajeva bol u grudima je uzrokovana hormonalnim i drugim promjenama koje nisu povezane s rakom”, rekla je doktorica Attai.

9. Je li rak dojke genetski nasljedan?

Povijest oboljelih od raka dojke u obitelji povećava rizik da ćete vi oboljeti od njega, ali ako u obitelji nemate oboljelih od raka dojke, to ne znači da vi nećete oboljeti od njega.

“75 posto žena kojima je dijagnosticiran rak u obitelji nemaju nikoga tko je bolovao od te bolesti. Najveći faktori rizika za ovu bolest su to što ste žena i to što starite”; zaključila je.

10. Možemo li utjecati na neke faktore rizika oboljenja od raka dojke?

Neke životne navike utiču na smanjenje rizika oboljenja od rak dojke. Radi se o tome da živite aktivnim životnim stilom, održavate zdravu težinu, dojite i ograničite unos alkohola, piše Insider.

Ali, doktorica Attai je poručila kako je najveći rizik to što ste žena i to što starite, a to su dva faktora na koje ne možete utjecati.

“Imam neke pacijentice koje su fit, aktivne, prehrana im je bazirana na biljkama, ne piju, ali ignoriraju kvržice jer misle kako se ne radi o raku…Stoga mislim da postoji mit o tome da se ovo događa samo onima koji se ne brinu o sebi”, zaključila je Attai.

Podsjetimo, najsigurnija opcija je da obavljate samopreglede, obavljate preglede kod liječnika i da se ako primijetite neke promjene obratite svom liječniku.

IZVOR:index.hr