Naš svijet je i dalje pun misterija. A mnoge od njih kriju – knjige. Evo tri tajne na koje odgovori još nisu pronađeni.

1. Pećinja knjiga, Kina

Na samom rubu pustinje Gobi u Kini, krije se mreža svetih pećina u Dunhuangu. Zovu se i Hiljadu pećina Bude. E pa jedna od pećina je bila zapečaćena više od 1.000 godina. Taoistički svještenik po imenu Wang Yuanlu, koji je čuvao pećinu je 1900. godine, otkrio skrivena vrata koja su vodila do komore ispunjene rukopisima nastalim između 4. i 11. vijeka.

I tada niko nije mislio da je to zanimljivo. Sve dok mađarski istraživač Aurel Stein nije otkupio 10.000 rukopisa. Dio su uzele i delegacije Francuske, Rusije i Japana, nakon čega je kineska vlada naredila da se ostatak dokumenata preseli u Peking. Tek nedavno je započela digitalizacija kolekcije.

Misterija je što niko ne zna zašto je pećina bila zapečaćena. Stručnjaci smatraju da je moguć razlog čuvanje spisa koji se više nisu koristili, a bili su prevažni da bi se bacili. Druga je teorija da se u njima krije nešto zaista važno.

Recimo najstarija štampana knjiga na svijetu? Da baš to je nađeno i datira iz 868. godine. Naučnici još uvijek istražuju rukopise.

2. Vatikanski tajni spisi

Lokacija možda najpoznatijeg tajnog mjesta na svijetu je poznata – od uvijek. Tačnije od 1612. godine kada je nastala.

U Tajnim arhivama Vatikana se čuvaju papske korespondencije iz posljednjih hiljadu godina i brojne knjige.

Prema teoretičarima zavjera i maštovitim autorima ona uključuje i lobanje vanzemaljaca, dokaze o Isusovoj krvnoj liniji, ali i mašinu za putovanje kroz vrijeme.

Ipak, Vatikan je otvorio svoju bibliotiku za posjetioce. Ali ne za sve, pa je u veliki dio, ulaz i dalje zabranjen.

Maštovitim pričama doprinosi i to što je arhiv smješten u betonskom bunkeru, čiji je dio iza Bazilike sv Petra, a čuvaju ga švajcarski vojnici i vatikanska policija.

3. Cairo Genizah

Oko 280.000 fragmenata jevrejskih spisa pronađeno je u zidovima sinagoge Ben Ezra, a postali su poznati pod nazivom Cairo Genizah.

Sačuvani su jer se, prema jevrejskim zakonima, niti jedan spis koji spominje Boga, ne smije baciti. Tako su se oni, koji se nisu koristili, čuvali u posebnom dijelu sinagoge.

Fragmenti su izuzetno bitni jer otkrivaju kako su jevrejski trgovci na Bliskom istoku i na Mediteranu sarađivali sa hrišćanima i muslimanima, a antisemitizam nije bio toliko raširen kao što se ranije mislilo.

(eXtra.ba/ DOMINO)